Friday, May 1, 2009

COMO ESCREVÍAMOS …QUANDO A NOSSA MUSA APRENDEU A ESCREVER?

2 comments:

Milu said...

Corrigenda: - etymological.

Milu said...

Kestons di asentu gráfiku:

Língua kabuverdianu e más fásil di skreve, mas e tanbê un grandi dezafiu pa ken ki sa ta pasa di un sistema di skrita di línguas komu inglês, fransês – ki e txeu etimolójiku— o mesmu portugês/purtugês ki e más fonétiku (desdi 1911) mas ki ta prezenta txeu aspetu etimolójiku.
Ten skritoris ki ta propoi pa ka skreve asentu na Língua Kabuverdianu. Otu ta propoi asentus (gráfiku) na kontextu ki speriensa ta mostra ser redundante (tem un textu resenti ta propoi asentu gráfiku, ki análizi ta mostra ser dispensável na 90% di kazus, oseja autor asentua palavras komu ,“dizenvolviméntu”, “é”, “éku”, "fórti", “kanéta”, “létra”, “má” (konjunson kopulativu), “maiúskula”, “más” (konjunson adversativu), “Mindélu”, “móda”, “priméru”, "puéta", “sértu”, “univérsu”, “vós”. Tudu erradu!
ka mestedu.
Na kontextus di nsinu, alguns -- studiozu, professor,… - ta argumenta ki e pa ka insisti na asentu. Justifikason ki es ta da: ka ten studu sufisienti.
Proposta ki N ta fazi ta rezulta di speriensa di skrita di línguas neolatinu i observason di modu komu línguas jermániku , pur izenplu islandês, ta propoi asentus gráfiku pa sertus palavra. N ten txeu anu ta studa prosesus fonétiku i se konvenson na skrita di línguas neolatinu i línguas jermániku ki ta permiti-m faze propostas pa skreve língua kabuverdianu ki ta prezenta menus di 10% di palavras ku asentu (N.B. uns 90% di palavras ka ta leba asentu gráfiku!)
. Kazus ki no tene ki uza asentu gráfiku: kes ki ta orienta pa sabedu modi ki ta ledu:
a) p. proparoksítonu: “árvori”, “búsula”, “dúvida”, “maiúskula”(substantivu) /“maiúskulu”(adjetivu), “múzika”, “parágrafu”, “Pasárgada”, “silénsiu”, …
b) pa fazi opozison distintivu na palavras ki tene par mínimu, oseja un des e “+bx” (vogal abertu), otu e “-bx” (vogal fitxadu/médiu),: po (verbu)/pó (substantivu); sedi/sédi; “séu”, (substantivu);/“seu” (determinante o pronome posesivu);

s) pa evita ambiguidade semántiku: s.1. más (substantivu; advérbiu)/mas (konjunson adversativu). S.2. má (adjetivu femininu)/ma (konjunson kopulativu, …).
N.B.: asentu regular e “arve”/ “arvi”.
d) pa desfaze dúvida sobri valor de letra “e”, sobretudu pamodi na B(arlaventu) verbus e oksítonu: x(s)krevê, korrê... Nes kazu li, ten ken ta atxa ma ora ki algên sa ta skreve na varianti/e B, ja sabedu ma verbu e tudu oksítonu i pur isu ka mesteba poi asentu gráfiku. E más un pontu ki nen tudu algên ka sta di akordu. Normal, ka e?

tendensa pa regularizason di asentu, na língua kabuverdianu más antigu; purtantu, p. proparoksítonu e regra jeral, un fenómenu ki ta dekorre di deskriolizason.